O STONU

PODNEBLJE - POLOŽAJ, KLIMA, FLORA I FAUNA

Naizgled surov i neosvojiv goroviti poluotok, u biti podatan susretima, Pelješac pruža gostoljubivost s obrađenih padina odnjegovanih vinograda i maslinika, iz osunčanih pročelja kamenih kuća, pjeskovitih uvala bistroga mora. Svaka prikladna uvala krije ostatke antike, kršćanske su crkve i sela zaposjeli vrhove i padine brjegova, prateći gipki tijek drevnih putova.

POLOŽAJ I KLIMA

Pelješac je poluotok u južnoj Dalmaciji, a pruža se između Neretvanskog i Malostonskog zaljeva sa sjevera i istoka, te Mljetskog i Pelješkog kanala s juga i zapada. Izložen je suhim sjevernim vjetrovima iz doline Neretve i Dinarskog gorja, a na jugu vlažnijim i toplijim s pučine Jadrana. Ljeti obiluje svježinom sa zapada i unutar je sredozemnog klimatskog pojasa prosječne temperature od 7 C u siječnju do 26 C u srpnju.

FLORA

Osim površina obraslih šumama bora i mediteranskim raslinjem, znatan dio je pod maslinicima i vinogradima koji daju visokokvalitetna crna vina (glasovite dingač i postup), a uspijevaju i naranče i limuni.

POVIJEST I KULTURNA BAŠTINA

Ston je u rimsko doba zvan Stagnum. Na brdu Starigrad sačuvani su temelji rimskoga kastruma. U X. st. Ston je sjedište biskupije; vjerojatno uz crkvu Gospe od Lužina. Današnji Ston osnovan je 1333., čim su Dubrovčani došli u posjed Pelješca. Grad je bio opasan 980 m dugim zidinama, koje su tvorile nepravilan peterokut, s jačim utvrdama na uglovima. Od sjeverozapadnog ugla zidine se dižu do vrha brda Pozvizd, gdje se spajaju s tvrđavom Pozvizd, a od sjeveroistočnog ugla protežu se brdom uz prevlaku i spajaju sa zidinama Maloga Stona. Na jugozapadnom uglu stoji najjača stonska tvrđava, Veliki kaštio. Istočno od njega je zid bio povučen uz obalu, koja prema moru graniči sa Solilima. Taj golemi utvrđeni kompleks gradili su Dubrovčani 1333.-1506. Poznatiji graditelji su: ?upan Bunić 1455., Bernardin iz Parme 1461. Olivier Francuz 1472.-78. i Paskoje Miličević 1488.-1506. ?kola se u Stonu spominje već 1389., ubožnica 1458. (zgrada još postoji), a sirotište 1494. Od profanih zgrada unutar zidina ističu se bivša kancelarija Dubrovačke Republike građena u gotičko-renesansnom stilu, palača Sorkočević i bivša biskupija (1573.; kasna renesansa s trijemom u kojemu je lapidarij). Nekadašnji renesansni Knežev dvor proširen je i nadograđen u XIX. st. Franjevački samostan s gotičko-renesansnim klaustrom i romaničko-gotička crkva sv. Nikole građeni su 1347. Tu se čuva nekoliko umjetničkih predmeta: veliko slikano raspelo (rad Blaža Jurjeva Trogiranina), srebrni okovi misala, gotički drveni kip sv. Nikole i dr. Na mjestu današnje pseudogotičke crkve sv. Vlaha (iz 1870.) stajala je katedrala iz XIV. st. (srušila se u potresu 1850.); od nje su se sačuvali drveni kipovi sv. Vlaha, sv. Petra i Pavla, ikona Majke Božje (rad Andrea Rizza). Izvan gradskih zidina u XV. st. podignuta je župna crkva Navještenja umjesto starije župne crkve Gospe od Lužina. Pred crkvom je loža zvonara s dva velika zvona (salio ih je Ivan Rabljanin 1528.). Na brdu sv. Mihajla dobro je sačuvana predromanička crkvica sv. Mihajla (IX. st.) s vrsnim ranoromaničkim zidnim slikama (kralj-donator i likovi svetaca). Na području Stona ima još nekoliko starih crkava, sada većim dijelom u ruševinama. To su crkva sv. Petra s memorijalnom kapelom (vjerojatno prva katedrala Stona), sv. Mandaljene na brdu Gorica (sarkofag, ostaci zidnih slika), sv. Ivana i sv. Stjepana (unutar nje otkriveni su temelji predromaničke crkvice), ranoromanička crkvica sv. Martina i pregrađena romanička crkva Gospe od Lužina.

CRKVA SVETOG MIHAJLA

Na vrhu brežuljka što se uzdiže nad Stonskim poljem nalazi se predromanička crkva Svetog Mihajla, i kojoj su dijelom sačuvane najstarije freske ovoga područja. Nakon restauracije crkve i freske došla je do izražaja velika kulturna vijednost ovoga objekta. Pretpostavlja se da je crkvica Svetog Mihajla nekad bila dvorska kapela koja se nalazila u kompleksu Kneževog dvora. Danas je ova crkva,zasigurno, jedan od njstarijih i najvrijednijih stonskih spomenika kulture.

CRKVA GOSPE OD LUŽINA

Južno od novih solana nalazi se vrlo stara, ali dobro očuvana crkva Gospe od Lužina. Kroničari kažu da se u davnim vremenima ona nalazila na otočiću usred velike močvare stonskog zaljeva. Uz crkvu je bio sagrađen i samostan. Sadašnja crkva Gospe od Lužina pripada vremenu romanike s pleternom ornamentikom. Zvonik crkve datira iz 18. stoljeća.

VELIKI KAŠTIO

Veliki Kaštio velika je četverokutna tvrđava smještena na jugoistočnom kutu grada, koja je za davnih vremena branila grad, dvoja vrata, te polja i dio prevlake s morske strane. Veliki Kaštio okružen je predziđem, a visoki zidovi na mjestima su debeli i 4 do 5 metara. U dvorištu tvrđave nalazio se kaštelanov stan, stanovi za posadu, oružarnica, peći, skladišta za žito, a poslije je sagrađena i kapelica Svetoga Jeronima. U Kaštio se ulazilo kroz mala vrata u gradskom zidu (jer utvrda stoji potpuno samostalno uz gradski zid Stona), koja su s vratima Kaštela spojena drvenim mostom preko jarka. U prošlosti je oko ove utvrde bio iskopan jarak u koji je utjecalo more. Veliki Kaštio smatra se najjačom utvrdom Stona. Njegova izgradnja započeta je 1357. godine, a pojačavan je 1403. i 1489. godine. Isto tako, često je služio kao stan stonskom knezu. Ovaj monumentalni spomenik je tijekom 19. i 20. stoljeća bio rušen, a tjekom Drugoga svjetskog rata teško oštećen. Danas je saniran i čeka restauraciju i kompletnu konzervaciju.

Kancelarija Dubrovačke Republike.

Iako po svojoj veličini mala, zgrada Kancalarije Dubrovačke Republike najreprezentativnija je stonska palača. Izgrađena na dva kata, u gotičkom stilu, zgrada u prizemlju ima vrata i prozore s kamenim okvirima na kojima se nalaze stare dubrovačke mjere za dužinu-pedalj, lakat i hvat. Knežev dvor. Sjedište uprave stonske knežije i stan kneza nalazili su se u Kneževom dvoru, izgrađenom potkraj 14. stoljeća. U njemu su se nalazile i tamnice. Palača stonskog kneza nije sačuvana u svojem izvornom obliku jer su tijekom 19. stoljeća napravljene brojne preinake, osobito na pročelju zgrade. Zbog velikih ovlasti koje je imao na ovom području, knez je bio biran na kratko vrijeme, čak i na manje od mjesec dana.

Od poznatijih stonskih spomenika svakako treba spomenuti i Franjevački samostan Svetoga Nikole, izgrađen 1349. godine, te Biskupsku palaču, renesansnu izgrađenu 1510. godine, koja je služila kao stan plemićima i građanima Dubrovnika kad bi dolazili na vojnu vježbu.